Premijera izuzetnih arheoloških artefakata – upoznajemo običaje stanovnika drevne Salone, a koristeći se modernom tehnologijom po prvi puta doznajemo i kako su izgledali!
Dok svakodnevno prolazimo brzom cestom Solin – Trogir vjerojatno nismo svjesni bogatstva koje se krije ispod asfalta, povijesti koja pulsira ispod naših kotača i ima dalekosežan utjecaj i na našu današnjicu. Izložba "Memento mori. Arheološka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. – 1987. " Arheološkog muzeja u Splitu donosi nam otkrića tog fascinantnog blaga koje su arheolozi otkrili tijekom gradnje solinske zaobilaznice osamdesetih godina prošlog stoljeća. Gotovo 40 godina je trebalo da se na tisuće iznimno vrijednih arheoloških nalaza analizira, znanstveno obradi, interpretira i stavi u kontekst. Nakon svih izvršenih aktivnosti, kao fokus proizlazi priča upravo o Salonitancima koji su pokopani na Zapadnoj nekropoli. Njihove priče saznajemo kroz analizu čak 615 pronađenih grobova (datiranih od 1. do 6. stoljeća) i niz kamenih spomenika. Ova saznanja dodatno su obogatila naše razumijevanje antičke Salone, ali i razriješila neke dotadašnje znanstvene nedoumice.
Koncept Izložbe
Izložba prati dvije niti vodilje. Jedan dio posvećen je samim istraživanjima, dok se u drugom dijelu izlažu predmeti pronađeni u grobovima. Kroz predmete saznajemo o pogrebnim običajima Salonitanaca a kroz grobne običaje pak, možemo zaključiti kakve su bile njihove životne vrijednosti. No to nije sve. Koristeći se modernom tehnologijom napravljena je rekonstrukcija četvero osoba te po prvi puta javnosti predstavljamo i kako su oni izgledali.
Izložba "Memento mori" ne samo da oživljava prošlost kroz priču o smrti i običajima Salonitanaca kroz šest stoljeća, već istražuje i suvremeni značaj otkrića. Ona je i putovanje kroz vlastiti identitet, otkrivajući tajne prošlosti i povezujući ih s našom sadašnjosti. Pronađeni ostaci postaju glasnici iz prošlosti koji nas podsjećaju na krhkost života, ali i važnost zahvalnosti za sadašnji trenutak. Stoga i latinska izreka iz naslova koja znači "Sjeti se smrt(nost)i" postaje ključna tema, potičući posjetitelje na dublje vrednovanje sadašnjeg trenutka, života općenito i kulturne baštine.
Vizualni identitet izložbe potpisuje dizajnerski studio Kazinoti & Komenda, dok dizajn postava potpisuje dizajnerski ured Clinica studio.
A kako je sve počelo?
Prilikom izgradnje brze ceste Solin-Trogir (tzv. Zaobilaznica) u razdoblju od listopada 1986. do studenog 1987. godine, tim arheologa izašao je na teren kako bi obavio zaštitna istraživanja. Ono što su pronašli oduzelo im je dah, ali i postalo početak dramatične borbe za spašavanjem prošlosti pred modernim potrebama.
Iako je već otprije poznata kao Zapadna salonitanska nekropola, njena veličanstvenost tek tada, doslovno, izranja na površinu, a naoko tihi svjedoci vremena progovaraju kroz prašinu stoljeća.
Nadljudskim naporima arheologa u borbi s vremenom i pod ogromnim pritiskom javnosti, veliki dio pronađene vrijednosti spašen je i pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu gdje se od tada čistio, restaurirao, analizirao, interpretirao, znanstveno obrađivao i pripremao za predstavljanje javnosti.
Ostaci antičkih spomenika i grobova otkrili su nam tajne veličanstvenog života važne antičke metropole - Salone. Saznali smo važne detalje o gradu. Intimno smo se povezali s ljudima koji su nekada živjeli na ovom istom prostoru. Ovom izložbom kroz arheološke nalaze uranjamo dublje u povijest. Istražujemo svaki komadić kao portal u vremenu. Otkrivamo sudbine koje čekaju da se ispričaju. Stvaramo most između prošlosti i sadašnjosti. Kroz prizmu arheologije postajemo istraživači vlastitog identiteta.
Izložba „Memento mori“ otvara se 21. veljače 2024. godine u 19 h, a za javnost će biti otvorena i u narednim mjesecima u Arheološkom muzeju u Splitu (Splitsko-Frankopanska 25).