Znate li kako je izgledala antička vila s bazenom? Ili na primjer antička uljara? Kako su izgledali grčki doseljenici? Ili što nam govori pronalazak segmenta istočnog bedema i jugoistočnog kuta grčkoga grada Farosa? Sve ovo ćemo saznati na sljedećem predavanju u sklopu projekta "Šta vi tamo kopate?" 09. svibnja 2024. godine s početkom u 19 h u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci.
Stari Grad na otoku Hvaru, antički Far (Pharos / Φάρος), jedna je od najstarijih urbanih sredina na Jadranu i jedan od najznačajnijih regionalnih arheoloških lokaliteta, čija je povijesna jezgra, zajedno s obližnjim Starogradskim poljem - najvećim plodnim područjem na jadranskim otocima - danas UNESCO-ov zaštićeni spomenik kulturne baštine. Uz Isu na otoku Visu Far je jedan od dva najstarija arheološki potvrđena grčka grada u Dalmaciji. Osnovali su ga Grci s egejskog otoka Para 385./384. g. pr. n. e., te je u stoljećima pr. n. e. odigrao dinamičnu ulogu u dramatičnim povijesnim interakcijama i dubokim transformacija u kulturnom, društvenom i ekonomskom smislu, što je dijelom sačuvano u pisanim izvorima i raznovrsnoj materijalnoj ostavštini. Kontinuitet života tijekom rimskoga i kasnoantičkog razdoblja nastavljen je sve do današnjeg dana što povijest ovoga grada čini iznimno bogatom i slojevitom.
Brojna najnovija otkrića, od onih prapovijesnih, grčkih i rimskih do novovjekovnih, ugledala su svjetlo dana u nedavnim intenzivnim arheološkim i interdisciplinarnim istraživanjima provedenima na različitim lokacijama u Starome Gradu u okviru infrastrukturnog projekta Aglomeracija Stari Grad te uspostavnog istraživačkog AdriaCos projekta Hrvatske zaklade za znanost. Vrijedni nalazi, koji uključuju prve arheološki pronađene grobove iz razdoblja prije i nakon osnutka grčkoga grada, novootkrivene dijelove bedema koji uvelike mijenjaju dosadašnje spoznaje o perimetru antičkoga grada, kao i mnogobrojne (dijelom neočekivane) urbanističke elemente i pokretne nalaze, polako ali sigurno razotkrivaju nove aspekte višetisućljetnog razvoja ovoga grada i njegove uloge u nekim od prijelomnih trenutaka regionalnog razvoja.
U goste nam dolazi arheologinja dr.sc. Marina Ugarković sa Instituta za arheologiju gdje radi kao znanstvena suradnica, a trenutno obnaša i dužnost predsjednice Znanstvenog vijeća te voditeljice Znanstvenog odjela. Glavni znanstveni interesi su joj arheologija Jadrana i Mediterana, s naglaskom na prostor srednjeg Jadrana i razdoblje druge polovice prvog tisućljeća pr. n. e., helenizam i protopovijesno razdoblje, grčki gradovi i indigene zajednice u srednjoj Dalmaciji, nekropole i arheologija pogrebnih obreda, procesi kulturnih transformacija i identiteta, itd. Kao suradnica sudjelovala je na tri nacionalna znanstvena projekta i više međunarodnih, te je trenutno voditeljica uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Transformiranje jadranskog kozmosa: otočnost, povezanost i glokalni identiteti predrimske Dalmacije (AdriaCos, 2021. - 2026.) kao i znanstvenog projekta Instituta za arheologiju Transformacije identiteta kroz prošlost (TIPS, 2024-2027, NextGeneration EU). Voditeljica je dugogodišnjih sustavnih i zaštitnih arheoloških istraživanja u Starome Gradu na otoku Hvaru (Pharos), u Visu na otoku Visu (Issa, lokalitet Vlaška njiva). Bila je voditeljica arheoloških istraživanja na Paklenim otocima (Sv. Klement), u Stobreču i Trogiru te postterenskih istraživanja u Grčkoj, kao i sudionica u nizu arheoloških iskopavanja lokaliteta u Hrvatskoj (Nakovana, Salona, Tilurij, Isa, Trogir), Grčkoj (Keros, Naxos, Priniatikos Pyrgos, Lousoi) i Turskoj (Efez). Autorica je znanstvene monografije, pet uredničkih monografija te više od 45 znanstvenih radova. Organizirala je deset međunarodnih skupova u Hrvatskoj, Grčkoj i Austriji te je ujedno i izlagala na više od 40 međunarodnih skupova, uz više održanih i međunarodnih pozvanih predavanja. Od 2015. godine članica je Upravnog odbora International Association for Research on Pottery of the Hellenistic Period (IARPothP). Hrvatsko arheološko društvo dodijelilo joj je godišnju nagradu za 2020. godinu za monografiju Geometrija smrti: isejski pogrebni obredi, identiteti i kulturna interakcija - Antička nekropola na Vlaškoj njivi, na otoku Visu, dio I/1-2 (Split, 2019.). Dobitnica je više stipendija za stručno/znanstveno usavršavanje u Austriji, Njemačkoj i Grčkoj.
Još jednom zahvaljujemo partnerima u ovom projektu: Hrvatskom arheološkom društvu, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika i Muzeju grada Splita kao i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske te Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vidimo se 09. svibnja u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci u 19 h.