O panelu
Posljednjih godina arheološka istraživanja na prostoru grčkih kolonija Ise, Fara, isejskih potkolonija u Lumbardi, Traguriju (Tragoúrion), Epetiju (Epétion), Sikula (Siculi) kao i na lokalitetima indigenih zajednica na kojima je posvjedočen grčki utjecaj, prilično su se intenzivirala. Rezultati tih istraživanja uglavnom su nepoznati široj stručnoj, i posebno svekolikoj javnosti. Upravo zato, Arheološki muzej u Splitu organizira panel raspravu pod nazivom „Grci na Jadranu“, koja će se održati u ponedjeljak, 20. siječnja 2025. godine, s početkom u 11:00 sati. Ovo je važan događaj koji će okupiti vodeće stručnjake u području arheologije, konzervacije i muzeologije, a panelu će prisustvovati i Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek.
Panel rasprava bit će prilika za predstavljanje najnovijih arheoloških istraživanja sa prostora grčkih kolonija na Jadranu, kao i za razmjenu iskustava među istraživačima koji su istraživali diljem jadranske obale. Osim presjeka dosadašnjih istraživanja, čut ćemo rezultate najnovijih istraživanja, a koja su dovela do novih saznanja koja mijenjaju mnoga dosada uvriježena mišljenja o uljudbenim i kultuorološkim dosezima antičkih Grka na našim prostorima.
Tema će obuhvatiti arheološke nalaze s lokaliteta poput Ise (Issa), Fara (Pharos), isejskih potkolonija u Lumbardi, Traguriju (Tragurion), Epetiju (Epetion), Sikula (Siculi) i drugih gdje su provedena istraživanja koja donose nova saznanja o grčkom utjecaju na srednji Jadran. Cilj panela je omogućiti stručnjacima da u kratkim prezentacijama predstave svoja istraživanja, a potom razmjene razmišljanja o izazovima s kojima se suočavaju u svom radu, te razmotre smjernice za budući razvoj.
Pozadina
Dodiri između prostora antičke Grčke i današnje hrvatske obale imaju dugotrajnu povijest. Oni sežu u brončano i željeznodobno razdoblje o čemu svjedoče rijetki nalazi mikenske keramike. Ti ostatci, koji istraživanjima bivaju sve brojniji, ukazuju na postojanje grčkih plovidbenih i trgovačkih pravaca duž hrvatske obale Jadrana. Grčka je civilizacija postupno prodirala na istočno jadransku obalu, a to se događalo preko trgovaca i njihove robe kojom su trgovali s lokalnim stanovništvom. Nalazi crnofiguralne keramike, korintske posude, koroplastika, glava kurosa iz Ise (Issa) i drugi predmeti, potvrđuju da se ti kontakti intenziviraju tijekom arhajskog razdoblja. To je vrijeme kada izvori spominju i prvu grčku naseobinu na Jadranu Crnu Korkiru (Korkyra Melaina), koju su utemeljili Kniđani iz Male Azije u kasnom VI. st. pr. Kr. na otoku Korčuli. Ova naseobina nepoznatog je izgleda, pobliže lokacije i kronoloških odrednica.
Izvori spominju i postojanje kolonija Anhiale (Anchiale) i Herakleje (Heracleia), mjesta koja također do sada nisu preciznije locirana. Prisustvo Grka na hrvatskoj obali do IV. st. pr. Kr. prilično je nejasno, no s početkom IV. st. stvari se mijenjaju. Trajna i organizirana grčka prisutnost na hrvatskoj obali započinje s kolonizacijom Dionizija Sirakuškog. Taj moćni vladar osniva kolonije na istočno jadranskoj obali; Isu i pomaže oko osnutka Fara (Pharos). S tim dvjema kolonijama, iako malenim i smještenim na rubu helenskog svijeta, današnja hrvatska obala primiti će dosege antičke grčke civilizacije. Dolaskom u Jadran na njegovu istočnu obalu i ilirske prostore, Grci donose pismenost u tu agrafsku sredinu, donose uporabu novca kao platežnog sredstva potičući osnivanje kovnica lokalnih dinasta i gradova, uređuje se i dijeli zemljište po katastarskim načelima. Gradovi se podižu prema ortogonalnim načelima planiranja prostora, umjetnost dosiže izniman razvitak kao i tehnike izrade i obrade umjetnina. Obrada zemljišta s novim saznanjima i tehnikama potiče veće poljoprivredne prinose, a time i razvoj trgovine koja se ogleda prije svega s indigenim zajednicama istočne jadranske obale. Sve to utjecalo je da je protopovijesni ilirski prostor polako ušao u antičko razdoblje.
Program
11.00 h – Uvod u panel i pozdravni govori
- mr.sc. Boris Čargo, muzejski savjetnik Priručne zbirke i lokaliteta Issa
- dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu
- dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske
Isa (Issa), moderator: Boris Čargo
11:15 h - David Bergant, Boris Čargo, Novija arheološka istraživanja intra i extra muros gradskih zidina Ise.
11:30 h - Dinko Radić, Zavičajni muzej Grada Visa - perspektive čuvanja i zaštite isejske baštine
Far (Pharos), moderator: Boris Čargo
11:45 h - Miroslav Katić, Urbana i ruralna dimenzija grčke kolonizacije otoka Hvara.
12:00 h - Sara Popović, Andrea Devlahović, Nove spoznaje o urbanoj topografiji Farosa i ostacima antičke podjele Starogradskog polja - istraživanja 2010.-2020.
12:15 h - Vinko Tarbušković, Starogradsko polje - UNESCO-va baština, njegova zaštita i valorizacija.
Tragurij (Tragurion), moderator: Boris Čargo
12:30 - Lujana Paraman, Nova istraživanja i spoznaje o stambenoj arhitekturi i urbanističkom rasteru Tragurija.
Sikuli, moderator: Boris Čargo
12:45 h - Ivan Šuta, Ivanka Kamenjarin, Nova istraživanja i spoznaje o arhitekturi i urbanističkom rasteru Sikula.
13:00 – 13:30 h – PAUZA
Korčula (Korkyra melaina), moderator: Boris Čargo
13:30 h - Hrvoje Potrebica, Grčka kolonija u Lumbardi i Lumbarajska psefizma
13:45 h - Igor Borzić, Dinko Radić, Arheološki park Kopila i Arheološka zbirka Kopila .
Rt Ploča (Promunturium Diomedes), moderator: Boris Čargo
14:00 h - Lucijana Šešelj, Promunturium Diomedes – grčko svetište na Hilejskom poluotoku.
14:15 h - Boris Mostarčić, Konzerviranje i prezentiranje antičkih nalazišta.
Podmorska baština, moderatorica: Tea Katunarić
14:30 h - Jurica Bezak, Brodolomi s nalazima helenističkih amfora i fine keramike u podmorju otoka Visa i Palagruže.
14:45 h - Tea Katunarić, Recentna istraživanja grčkih i helenističkih brodoloma u akvatoriju otoka Visa.
15:00 h - Tea Katunarić, Istraživanje luke Fara i helenističkih brodoloma otoka Šćedra.
15:15 h - Irena Radić-Rossi, Brodolom iz 4. st. pr. Kr. u podmorju otoka Žirja.
15:30 h - PANEL RASPRAVA
Panel rasprava "Grci na Jadranu" – Zašto je važna?
Panel rasprava „Grci na Jadranu“ pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje s najnovijim arheološkim otkrićima i izazovima s kojima se arheolozi suočavaju u istraživanju, konzervaciji i prezentaciji kulturnog naslijeđa. Kroz ovaj događaj, stručnjaci će podijeliti svoja saznanja o arheološkim lokalitetima na jadranskoj obali, otkrivajući što su nova istraživanja donijela i koji su to izazovi na koje nailaze u svakodnevnom radu.
Ovaj panel je prilika za razmjenu iskustava o tome kako uključiti širu javnost u arheološke projekte, kako učiniti lokalitete pristupačnijima i razumljivijima te kako prevladati prepreke u povezivanju znanstvene zajednice s općom javnošću. Također, bit će riječi o važnosti pravilne konzervacije, zaštite i interpretacije ovih lokaliteta, što je ključno za njihovu promociju i turističku valorizaciju.
Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže ovom važnom događaju i otkriju najnovija saznanja iz arheologije, kao i izazove u očuvanju i predstavljanju kulturnog naslijeđa. Panel će biti izvrsna prilika za poticanje suradnje između stručnjaka, lokalnih zajednica i relevantnih institucija, čime doprinosimo boljoj zaštiti i valorizaciji našeg kulturnog bogatstva.
Veselimo se vašem dolasku i sudjelovanju!