21. ožujka 2025. u 18 sati, Arheološki muzej u Splitu otvara vrata izložbi – „Otoci i sveci. Samostani i svetišta na istočnoj jadranskoj obali od sv. Jeronima do Grgura VII.“.
Znate li odakle dolazi naziv „pustinjak“?
U prvim stoljećima kršćanstva, oni koji su se željeli posvetiti duhovnom životu napuštali su gradove i društvo kako bi pronašli mir u pustinji. Egipat i Bliski istok bili su ispunjeni samotnjacima koji su se povlačili u bespuća pijeska kako bi se oslobodili svjetovnih briga i približili Bogu. No, što kada nema pustinje?
--------------------------------------
Hodočasnička ampula sv. Mene s područja Makarske / sredina 6. do sredine 7. st.
Ampule sv. Mene pokazatelj su veza Dalmacije s Egiptom, a mogao ih je donijeti neki putnik, trgovac ili doseljenik iz Egipta. U ampulama se s hodočašća donosilo ulje koje je u nekom trenutku dotaklo relikvije tog sveca, te je kao takvo imalo moć iscjeljivanja. Na prednjoj i stražnjoj strani te bočice nalazi se prikaz sv. Mene, raširenih ruku , oko kojeg su dvije deve. Prema nekim izvorima, tijelo sv. Mene, inače mučenika iz Aleksandrije s kraja 3. i početka 4. stoljeća, nakon njegove mučeničke smrti bilo je preneseno na devi koja je u jednom trenutku odbila ići dalje. Na tom je mjestu nastalo ovo svetište koje izrasta u najveći hodočasnički centar u Sjevernoj Africi.
--------------------------------------
Na istočnoj obali Jadrana, gdje beskrajne dine zamjenjuje plavetnilo mora, redovnici su pronašli svoju verziju pustinje – otoke. Udaljeni od kopnenog užurbanog života, ali i dalje povezani s trgovačkim i kulturnim tokovima, ti su otoci postali mjesta molitve, tišine, ali i znanja. Ovdje su se osnivali prvi samostani, prepisivali rukopisi, razvijale umjetničke radionice i oblikovala povijest. Otoci nisu bili samo utočište duhovnih zajednica – bili su svjetionici u vremenu neznanja, točke susreta Istoka i Zapada, granice izolacije i civilizacije.
Ova izložba nije samo priča o samostanima – ona je priča o Jadranu kao sjecištu kultura i znanja. O otocima koji nisu bili tek izolirani prostori za molitvu, već središta pismenosti, umjetnosti, trgovine i političkih veza. O prostorima gdje su se susretale civilizacije, gdje su putnici i hodočasnici prenosili ne samo vjeru, već i rukopise, ideje i kulturne utjecaje.
--------------------------------------
Mirinski češalj / početak 5. st. / Omišalj, otok Krk
"Mirinski češalj" arheološki je nalaz visoke umjetničke vrijednosti iz razdoblja ranog kršćanstva, pronađen na lokalitetu “Mirine-Fulfinum“ kod Omišlja na otoku Krku 2017. Ukrašen je s obje strane reljefnim prikazima Kristovih čudâ. S jedne strane prikazane su dvije jasno razlučive scene: pretvorba vode u vino na svadbi u Kani, te čudesno umnažanje kruha. S druge strane može se prepoznati scena žene koja krvari, koja je bila izliječena tako što je dotakla Isusove halje. Uz nju, s lijeve strane, nalazi se drugi prikaz, vrlo moguće žene pred Isusovim grobom. Predmet je zasigurno imao liturgijsku namjenu.
--------------------------------------
Izložba donosi rezultate međunarodnog znanstvenog projekta MONACORALE, a plod je suradnje čak 8 institucija. Naime, organizatori su Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, Agence Nationale de la Recherche (ANR) – programme MONACORALE, Centre national de la recherche scientifique, École française de Rome, UMR Chrono-environnement, UMR ARTEHIS i UMR HISOMA.
Od samotnih hridi do kulturnih središta
Zamislite more u ranim jutarnjim satima – tiho, ali prepuno priča koje odzvanjaju kroz stoljeća. Na otočnim hridinama iznad njega, skromne građevine koje su nekada bile dom ljudima koji su prepisivali rukopise, izrađivali umjetnine, primali putnike i oblikovali društvo svog vremena. Ova izložba otkriva kako su otoci bili ključno mjesto ne samo duhovne, već i kulturne i gospodarske razmjene na Jadranu.
Jeste li znali da su redovnici s istočne jadranske obale među prvima u Europi? Da su samostani bili središta pismenosti u kojima su nastali neki od najstarijih sačuvanih rukopisa pisanih Beneventanom – pismom specifičnim upravo za Dalmaciju? Da su jadranski otoci služili i kao strateški punktovi, hodočasničke točke i trgovačka središta?
Kroz raznolik izložbeni postav i mnogobrojne priče, posjetitelji će moći vidjeti iznimno vrijedne arheološke nalaze, umjetničke predmete, rukopise i multimedijalne sadržaje koji svjedoče o slojevitosti i raznolikosti života na istočnoj jadranskoj obali od 4. do 12. stoljeća – ključno vrijeme za oblikovanje kulturnog identiteta ovog prostora.
--------------------------------------
Kadionica iz Klapavica / 6. st.
Kadionica s posudom za paljenje heksagonalnog oblika čija baza počiva na tri noge okrenute prema van; gornji vijenac ima tri perforacije za prihvat trostrukog lanca za vješanje, na čijem se vrhu nalazi kuka, te lanca zglobnog pomičnog poklopca koji potonji drži zatvorenim. Na vrhu poklopca u obliku piramide, rastvorenog s 12 uskih arkada nalazi se golubica. Predmet je izrađen lijevanjem u bronci, bez sumnje u Egiptu ili na Levantu.
--------------------------------------
Svjetionici u tami
Izložba „Otoci i sveci“ otvara se 21. ožujka 2025. u Arheološkom muzeju u Splitu, a moći će se razgledati do kraja svibnja 2025. godine. Posjetitelji svih interesa – ljubitelji povijesti, arheologije, umjetnosti, pa i oni koji jednostavno žele otkriti priču o našoj obali i otocima iz nove perspektive, imat će priliku uroniti u priču o otocima gdje su se sveci odricali svijeta, ali svijet ih nikada nije zaboravio.
Kustosi izložbe su Nikolina Uroda (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), Morana Čaušević-Bully (Sveučilište Marie i Louisa Pasteura UMR Chrono-environnement) i Sébastien Bully (CNRS, UMR ARTEHIS).
Vizualni identitet izložbe, inspiriran isposničkom atmosferom otočnih samostana, dodatno pojačava atraktivnost artefakata na izložbi. Kroz elemente beneventanskog pisma i iluminiranih inicijala, izložba oživljava duh otočkih prostora u kojima su se prepisivale knjige, širila riječ i oblikovala povijest.
Pridružite nam se i otkrijte manje poznatu priču o otocima, o svecima i njihovom značenju za povijesni razvoj Mediterana.