U sklopu projekta "Šta vi tamo kopate?" pripremite se za novo putovanje kroz vrijeme, jer pred nama je nezaboravno predavanje koje će istražiti arheološki lokalitet Nadin. Smješten u plodnim Ravnim kotarima sjeverne Dalmacije, Nadin predstavlja fascinantnu kombinaciju arhitekture i povijesti koja će nas očarati svojom složenošću i značajem.
Nadin nije samo još jedno arheološko nalazište - on je mjesto koje krije duboku priču o životu i kulturi drevnih zajednica. Kroz proučavanje jedinstvenih kuća s bazama od kamenja i organskom nadgradnjom, te istraživanjem života u zajednicama i njihovim vezama s Feničanima, otkrivamo različite aspekte života u prošlosti. Zanimljivo je kako su Nadinci gradili svoje kuće na jedinstven način, koristeći kombinaciju kamena i organskih materijala, što svjedoči o njihovom vještom graditeljskom umijeću i prilagodljivosti okolini.
Zahvaljujući ponajprije antičkim izvorima i epigrafskoj građi, ali i ostacima monumentalne arhitekture, dimenzijama perimetra kao i pojedinačnim slučajnim nalazima, Nadin je zarana prepoznat i uvršten u red najvećih i najistaknutijih liburnskih naselja. Od 2005. godine Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru započinje sustavna istraživanja na nekropoli, a od 2015. godine, u suradnji sa Sveučilištem u Maineu (SAD), ona se šire i na prostor gradine. Recentnim sustavnim istraživanjima utvrđen je dugotrajni naseobinski kontinuitet od kraja kasnog brončanog doba sve do izmaka kasne antike, tijekom kojeg naselje prerasta u urbanu aglomeraciju, što je potvrđeno stjecanjem statusa municipija (ant. Nedinum). Strateška važnost nadinske gradine iznova se potvrđuje tijekom kasnoga srednjeg i novoga vijeka, kada se obnavlja život na istom položaju, a dinamičnost i nesigurnost mletačko-osmanske granice arhitektonski je artikulirana gradnjom utvrde čiji ostaci sačuvani do visine od nekoliko metara, uz tzv. megalitske bedeme, dominiraju današnjom vizurom lokaliteta. Višegodišnjim arheološkim istraživanjima utvrđen je cijeli niz novih spoznaja ili su, pak, znatno obogaćena neka dosadašnja saznanja o svim (pra)povijesnim razdobljima u kojima je naselje egzistiralo. Izniman integritet arheoloških slojeva omogućio je uvid u prostornu organizaciju naselja i njegovu transformaciju tijekom vremena, kao i u na liburnskom prostoru zasad jedinstvenu planimetriju pripadajuće nekropole na ravnom, a bogat prateći repertoar pokretne građe iznjedrio je cijeli niz podataka važnih za razumijevanje svakodnevnog života pripadnika ove zajednice, njihovih gospodarskih strategija, uključenosti u šire (nad)regionalne trgovačke mreže, ali i njihovih vjerovanja i odnosa prema zagrobnom životu.
Posebno intrigantan dio nadinskog nalazišta je nedavno otkrivena grobnica, koja je prema antropološkoj analizi sadržavala ostatke čak 228 pokojnika. Grobnica sadržava mnogobrojne raskošne keramičke, metalne, staklene i druge grobne priloge te elemente pokojnikove nošnje što nam pruža rijedak uvid u ritualne običaje i obrede pokapanja koji su pratili život drevnih zajednica, te nam pomaže razumjeti njihovu kulturu i svjetonazore.
O Nadinu ćemo iz prve ruke čuti od dr. sc. Martine Čelhar sa Sveučilišta u Zadru gdje je i diplomirala povijest i arheologiju te doktorirala 2014. godine. Na istom Fakultetu radi u zvanju docenta na Odjelu za arheologiju, sudjeluje na svim razinama studija te drži kolegije vezane uz željezno doba. Od 2015. do 2023. godine obnašala je dužnost voditeljice Katedre za prapovijesnu arheologiju na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Autorica je više poglavlja u knjigama, te znanstvenih radova u časopisima i zbornicima međunarodnih i domaćih skupova s temama iz prapovijesne i antičke arheologije Dalmacije. Sudjelovala je s izlaganjima i posterima na tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Bila je voditeljica jednog znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost i suradnica na šest znanstvenih i stručnih projekata. Članica je uredništva znanstvenog časopisa Archaeologia Adriatica. Kao voditeljica, zamjenica voditelja ili članica stručne ekipe sudjeluje u brojnim arheološkim istraživanjima s glavnim interesom usmjerenim na istraživanje gradina (npr. Nadin – Gradina, Lergova gradina, Turanj – Gradina, Vrčevo – Gorica, Zemunik – Gradina, Gradina svetog Ivana).
Njezina stručnost i strast prema arheologiji oživjet će povijest Nadina i omogućiti nam da u potpunosti razumijemo njegovu važnost u kontekstu drevnih civilizacija.
Označite datum: Četvrtak, 25. travnja 2024.
Vrijeme: 18:00 sati
Lokacija: Stara gradska vijećnica na Pjaci
Ne propustite priliku sudjelovati i u ovoj arheološkoj avanturi.
Hvala našim partnerima: Hrvatskom arheološkom društvu, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika te Muzeju grada Splita.