S ponosom vas pozivamo na predstavljanje knjige dr. sc. Sanje Ivčević 'Rimska vojna oprema iz doba principata u međuriječju Krke i Cetine' koje će se održati u srijedu, 30. listopada 2024. u 19:00 sati u Arheološkom muzeju u Splitu. 

Prezenteri knjige su izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju u Zagrebu. 

Bit će to večer puna inspiracije i novih otkrića!

O knjizi 

Rimska vojska neupitno je jedna od najvećih vojnih organizacija u povijesti te je stalno zanimanje za tu temu rezultiralo brojnim studijama, pregledima povijesti i razvoja vojske, ustroja vojnih jedinica i rodova te proučavanjem bojnih taktika. Predmet znanstvenog zanimanja je i socijalni status, porijeklo vojnika, način regrutacije, a proučavaju se i vojnički moral, disciplina, religije te svakodnevni život izvan službe. Odnos i utjecaj na civilno stanovništvo u novoosvojenim područjima i na društvo u cjelini također su tema kojom se stručnjaci bave u okviru proučavanja rimske vojske. Vojska je sudjelovala u radu brojnih institucija u okviru kojih su njezini pripadnici obavljali razne dužnosti i sudjelovali u organizaciji svakodnevnog života. Stoga tragove rimske vojske nalazimo ne samo na poprištima bitki, mjestima opsjedanja neprijateljskih gradova i u vojnim logorima nego i na lokalitetima civilnog karaktera poput naselja, gradova, rustičnih vila kao i na kultnim mjestima. 

Nakon osvajanja novih područja jedinice rimske vojske zadržavaju se u provincijama gdje su smještene u svojim postajama kako bi spriječile pobune lokalnog stanovništva i učvrstile rimsku vlast. Rimski su vojnici nadgledali ceste, koje su prethodno pomagali izgraditi, osiguravali siguran promet, obavljali kontrolu robe na granicama Carstva i na važnim prometnim sjecištima i prijelazima rijeka. Ukratko, štitili su vlast, osiguravali provođenje zakona, a i sami sudjelovali u raznim administrativnim poslovima. Nakon osvajanja novog područja upravo je vojska bila važan čimbenik uvođenja rimske kulture u novoosnovane provincije, u čemu iznimka nije bila ni rimska provincija Dalmacija, čiji je jedan dio, prostor između rijeka Krke i Cetine, obuhvaćen u ovoj knjizi.  

Rimska vojska na području Dalmacije privlačila je pozornost znanstvenika još od 19. st. te su napisani brojni radovi i rasprave o toj temi koji su stvorili okvir za daljnja istraživanja te usmjerili arheološku pozornost na problematiku vezanu uz rimsku vojsku. Pozornost se posvećivala povijesnoj problematici pojedinih vojnih lokaliteta, a proučavanje se temeljilo na povijesnim izvorima, topografskim i epigrafskim istraživanjima. 

Stručna i znanstvena obrada konkretne rimske vojne opreme započela je tek od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, potaknuta istraživanjima rimskoga vojnog logora Tilurium u Gardunu kod Trilja u okviru Znanstvenog projekta Rimski vojni logori u Hrvatskoj – Tilurij godine 1997.  

Arheološki nalazi raznih kategorija proizašli iz istraživanja logora donijeli su nove informacije o rimskoj vojsci, a ujedno dali i novo značenje nalazima koji su prikupljeni u ranijem razdoblju, a u velikoj su mjeri neobrađeni pohranjivani u depoima muzeja. Stoga su u knjizi obrađeni svi nalazi vojne opreme bez obzira na način na koji su prikupljeni i karakter nalazišta s kojeg potječu. Jer kao što je rimska vojska sudjelovala u mnogobrojnim aktivnostima koje nisu bile isključivo vojne, tako su i nalazi rimske vojne opreme zastupljeni na svim tipovima lokaliteta, ne samo na onima vojnog karaktera. 

U knjizi se nakon uvodnog dijela, u kojemu su ukratko navedeni najvažniji podaci o rimskoj vojsci i povijesti rimske vojske na području Dalmacije, donosi tipološko-kronološka analiza rimske vojne opreme. Njome su obuhvaćene osnovne i uobičajene kategorije rimske vojne opreme: oružje, zaštitna oprema, konjska oprema, osobna oprema i ostala oprema. Kataloškom obradom i analizom je obuhvaćeno 510 predmeta rimske vojne opreme koji su dokumentirani na 50 slika i 36 tabli na kojima se nalazi crtež svakog pojedinog predmeta. U svakoj se kataloškoj jedinici navodi lokalitet predmeta, materijal, dimenzije, opis predmeta i njegovu dataciju, način na koji je predmet dospio u muzej, mjesto pohrane, objavu ukoliko postoji, te relevantnu literaturu, odnosno analogije. Struktura tipološko-kronološke analize i kataloga je usklađena, te se vrlo jednostavno prati analiza rimske vojne opreme i naoružanja u cjelini, ali i pojedinih kategorija unutar te cjeline.  

Oružje je zastupljeno s 46 predmeta (mač, bodež, koplje, sulica, balistički projektil, olovnjača za praćku, luk i strijela), zaštitna oprema s 39 predmeta (kaciga, štit, oklop), konjska oprema s 89 predmeta (privjesak konjske orme, spojna kuka, zapinjač za remenje orme i okov remena, paradna opreme konja), osobna oprema je zastupljena s 283 predmeta (pojasna garnitura) i ostala oprema s 29 predmeta (gumb s ušicama, staklena falera, dolabre). 

Ovako provedena kataloška obrada i objava te tipološko-kronološka analiza predstavljaju veliki doprinos poznavanju i daljnjem znanstvenom istraživanju rimske vojne opreme i naoružanja u provinciji Dalmaciji, ali i šire. No, autorica je napravila još jedan važan iskorak. Provela je i analizu rimske vojne opreme i naoružanja prema mjestu nalaza. Očekivano prednjači rimski legijski logor i kasnije logor pomoćnih postrojbi Tilurij, na koji otpada 392 predmeta. Slijedi Salona, središte provincije Dalmacije, u kojoj je pronađeno 108 predmeta. Nalazi vojne opreme u urbanim središtima važan su dio proučavanja rimske vojske u smislu proizvodnje i distribucije opreme te zastupljenosti vojnika u upravi grada, odnosno provincije. Lokalitet Salona se tako po prvi put razmatra s aspekta zastupljenosti vojne opreme u jedinstvenoj tipološko-kronološkoj analizi. Obrađeni su i malobrojni, ali značajni nalazi rimske vojne opreme pronađeni na ostalim lokalitetima koji se nalaze na području utjecaja tih dvaju lokaliteta kojima se ovdje ponajprije bavimo. Ukupno ih je pet od kojih su Muć (Andetrij) i Balina glavica kod Umljanovića odavno prepoznati kao rimski vojni lokaliteti, za razliku od Čaporica kod Trilja, Prugova, koje se nalazi na cestovnom pravcu od Klisa prema Muću i Podgrađa kod Podstrane u Poljicima. Na tim je lokalitetima pronađeno ukupno 10 predmeta.  

Najveća je količina nalaza je iz vremena 1. st., kada je vojska najbrojnija u provinciji Dalmaciji. To je vrijeme koje obuhvaća razdoblje ratovanja, gradnju logorâ i boravak legija u njima. Krajem 1. st. legijske postrojbe odlaze iz Dalmacije, a sigurnost su jamčile pomoćne jedinice. Smanjen broj vojnih postrojba tijekom 2. i 3. st. rezultirao je i manjom količinom opreme. Mali je broj nalaza iz kasnorepublikanskog vremena no za očekivati je da će se u budućim istraživanjima, bilo terenskim, bilo onih u depoima muzeja i zbirki sigurno javiti veći broj nalaza iz tog doba.  

Analiza rimske vojne opreme u međuriječju Krke i Cetine dala je važne podatke o vojsci u provinciji Dalmaciji u doba principata te novo značenje vojničkim nalazima, i to ne samo onima koji potječu iz sustavnih istraživanja nego i onima koji su od ranije prikupljani i u velikoj mjeri neobrađeni čuvani u depoima muzeja. Tipološko-kronološka obrada tih nalaza tako je ne samo oslonac za daljnja istraživanja nego daje smjernice za budući rad. Eventualna buduća istraživanja lokaliteta spomenutih u knjizi dovela bi do novih spoznaja i boljeg razumijevanja uloge rimske vojske u prošlosti provincije Dalmacije kao i rimske vojske u cjelini. 

Autorica 

Sanja Ivčević rođena je u Splitu 1969. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na istom je odsjeku magistrirala 1999. godine, a potom i doktorirala 2016. godine.

Od 1993. godine zaposlena je u Arheološkome muzeju u Splitu gdje radi sve do danas kao muzejska savjetnica Kasnoantičke zbirke. Sudjelovala je na dvadesetak znanstvenih skupova, autorica je jedne, a koautorica četiri knjige, devedeset znanstvenih i stručnih članaka, autorica i koautorica je desetak izložbi i dva stalna postava. Urednica je jednog zbornika, jedne monografije, dva kataloga izložbi i deset brojeva muzejskog časopisa Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Sudjelovala je na terenskim arheološkim istraživanjima na području Solina (Salona), Visa (Isa), Vida (Narona), pećine sv. Filipa i Jakov kod Marine i u Splitu.

U znanstvenim istraživanjima osnovni interes joj je metalna rimsko-provincijalna produkcija na području Dalmacije, poput dijelova rimske nošnje, opreme rimskog vojnika, kozmetički i medicinski pribor, alati i kućni inventar, ali zaokupljaju je i druge teme.

Knjiga kao vodič i kao motivacija

Ova knjiga nije samo dragocjen doprinos arheološkoj zajednici, već i svima koji žele dublje razumjeti bogatu povijest Dalmacije. Zbog iznimnog interesa koji je pobudila, dodatno smo motivirani nastaviti raditi na načinima kako bismo kulturno naslijeđe učinili pristupačnim i zanimljivim široj javnosti.

Pridružite nam se na predstavljanju ovog znanstvenog dragulja u srijedu, 30. listopada 2024. u 19 sati u Arheološkom muzeju Split. Kroz ovo izlaganje moći ćete osobno upoznati autoricu i njenu knjigu koja obećava postati temeljni vodič kroz rimsko vojno naslijeđe.

Ovakve publikacije čuvaju našu povijest živom, a mi smo iznimno ponosni na našu kolegicu dr. sc. Sanju Ivčević koja nas neprestano obogaćuje svojim znanjem.