S ponosom objavljujemo da je naš kolega, dr. sc. Branko Kirigin, muzejski savjetnik u miru, dobitnik Nagrade za životno djelo Hrvatskog arheološkog društva i Hrvatskog muzejskog društva. Ovo iznimno priznanje dolazi kao rezultat njegovog dugogodišnjeg, neiscrpnog doprinosa arheologiji, muzejskoj struci i zaštiti kulturne baštine, čime je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske arheologije, a svi mi u Arheološkom muzeju u Splitu ponosni smo što smo imali priliku surađivati s njim.
Životni put i profesionalni razvoj
Dr. sc. Branko Kirigin rođen je 1947. godine u Zagrebu, a tijekom svog školovanja živio je u Hvaru, Zagrebu, Beogradu i New Yorku. Diplomirao je arheologiju 1971. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru s temom posvećenom grčkoj kolonizaciji Dalmacije pod nazivom Faros, parska naseobina: Prilog proučavanju grčke civilizacije u Dalmaciji.
Od 1974. godine je bio zaposlen u Arheološkom muzeju u Splitu kao kustos Grčko-helenističke zbirke (viši kustos postaje 1981. godine, muzejski savjetnik postaje 1988. godine), gdje je radio do mirovine 2012. g. Od 1982. do 1987. godine bio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu. Znanstvenim savjetnikom je postao 2007. godine, te je izabran u zvanje docenta 2008. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje je iste godine izabran za zamjenika voditelja Centra Studia Mediterranea.
Branko Kirigin i Grga Novak
Znanstveni doprinos i ključni projekti
Kiriginovo ime povezano je s brojnim arheološkim istraživanjima, izložbama i publikacijama, koje su značajno obogatile fundus muzeja i unaprijedile znanstvena istraživanja antičke Grčke na Jadranu. Njegova istraživanja uključuju rad na ključnim lokalitetima poput Starogradskog polja na Hvaru, nekropole Martvilo i Vlaška njiva na Visu te svetišta grčkog junaka Diomeda na Palagruži.
Na čuvenom brodu Besa tijekom ekspedicije Faros-Paros, svibanj 2003.
Dr. sc. Kirigin je (ko)autor i suradnik na 11 izložbenih projekata, od kojih su dvije njegove autorske izložbe (ΙΣΣΑ – otok Vis u helenizmu, Vis 1983. i Palagruža – otok među zvijezdama – Diomedov otok, Split 2001.) nakon gostovanja u svim relevantnim muzejskim institucijama u Splitu, Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Puli, Umagu te Oxfordu, do nedavno bile stalnim postavima u Spomen domu u Komiži (do 2015. g.) i u Gospinoj Batariji u Visu (do 2021. g.). Također, dr. sc. Kirigin je koautor stalnog postava Grčko-helenističke zbirke, otvorenog za javnost 2000. g. u Arheološkom muzeju u Splitu. (Ko)autor je 12 knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku, 158 znanstvenih članaka u relevantnim domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima, 3 arheološka vodiča (na hrvatskom i engleskom jeziku), a i danas je aktivan u znanstvenoj produkciji. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, član je međunarodnih strukovnih udruženja. Bio je voditeljem i suradnikom mnogih znanstvenih domaćih i stranih međunarodnih projekata. (Su)organizator je međunarodnih znanstvenih skupova, uređivao je domaće i strane znanstvene zbornike i časopise.
Branko Kirigin s keramičkim nalazima iz Nakovane
Njegov pionirski projekt Jadranski otoci (Adriatic Islands Project), realiziran između 1992. i 1997. godine, okupio je međunarodni tim znanstvenika i doveo do stvaranja baze podataka s više od 2000 arheoloških nalazišta na srednjodalmatinskim otocima. Ovaj projekt rezultirao je s pet značajnih publikacija kod uglednih međunarodnih izdavača i postao referentna točka za buduća istraživanja grčke kolonizacije i interakcije s autohtonim zajednicama.
Paros, svibanj 2003. - članovi ekspedicije Faros - Paros
Među njegovim značajnim izložbama izdvajaju se autorske postave ΙΣΣΑ – otok Vis u helenizmu i Palagruža – otok među zvijezdama – Diomedov otok, koje su predstavljene u vodećim muzejima u regiji, a naknadno postale dijelom stalnih postava na Visu i u Komiži.
John W. Hayes, Aldo Čavić, Sara Popović, Branko Kirigin, Ana Fundurulić, Andrea Devlahović u Muzeju Starog Grada
Rad u Arheološkom muzeju u Splitu na Grčko-helenističkoj zbirci trasirao je Kiriginov znanstveni međunarodno priznati rad, usmjeren na materijalnu kulturu antičke grčke civilizacije na Jadranu (osobito u Dalmaciji), te njezinim odnosom i utjecajem na autohtono stanovništvo. Poseban naglasak u njegovom kontinuiranom znanstvenom interesu je na analizi grčke i helenističke keramike, sustavnim pregledima terena, arheologiji krajolika, osobito na zaštiti arheoloških spomenika i lokaliteta, te popularizaciji arheologije.
Arheološka istraživanja na Palagruži, 2001.
Već od 1967. godine sudjelovao je u mnogobrojnim arheološkim iskopavanjima u zemlji i u inozemstvu, od kojih je svakako potrebno posebno naglasiti njegova zaštitna i sustavna istraživanja na Visu (nekropole Martvilo i Vlaška njiva), Hvaru (Starogradsko polje – kula Maslinovik – gradina Gračišče), Palagruži i rtu Ploča. Kiriginovim projektom Jadranski otoci (Adriatic Islands Project) od 1992. do 1997. godine okupljen je multinacionalni istraživački tim znanstvenika, koji je rekognosciranjima i istraživanjima otokâ Šolte, Brača, Hvara, Visa, Biševa, Lastova te osobito Palagruže (gdje su sustavno istraživani ostatci svetišta grčkog junaka Diomeda), prikupljen golem fundus arheološkog materijala širokog kronološkog okvira. Rezultati tog nadasve pionirskog projekta kroz koji je stvorena baza podataka za 2000 arheoloških nalazišta na srednjodalmatinskim otocima, uz pet tiskanih knjiga impresivnih međunarodnih izdavača te mnogobrojnih znanstvenih članaka, i danas se kapitaliziraju, objavljuju te su svakako referentni za sva buduća arheološka istraživanja i teme vezane uz grčku kolonizaciju šireg dalmatinskog područja i suživot s autohtonim željeznodobnim zajednicama. Iz navedenih istraživanja značajno je obogaćen fundus Grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu (s preko 5000 raznorodnih inventiranih muzejskih predmeta), te je, uostalom, potaknut i osnutak Priručne zbirke i lokaliteta Issa.
Istraživanja nekropole Vis-Martvilo, 1980.
Zaštita kulturne baštine i međunarodno priznanje
Kiriginova predanost, ustrajanost i borba pri zaštiti arheoloških lokaliteta i spomeničke baštine zaslužuje posebno priznanje. Zahvaljujući njegovim ekstenzivnim elaboratima, prijedlozima i obrazloženjima, proširena je zona zaštite antičke Isse, zaštićeno je područje Palagruže te Starogradskog polja na otoku Hvaru, čijim su angažmanom, u konačnici, taj kulturni krajolik i povijesna jezgra Staroga Grada, upisani 2008. g. na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Valja naglasiti da je Kirigin bio muzejskim ravnateljem i voditeljem trinaest mjeseci dugih zaštitnih arheoloških istraživanja zapadne nekropole antičke Salone od 1986. i 1987. g., koju je presjekla tzv. Splitska zaobilaznica. Novoizgrađena cesta nepovratno je devastirala prvoklasni nacionalni arheološki lokalitet kojeg je Kirigin zdušno pokušavao zaštititi, pa unatoč prividu konačnog neuspjeha, trenutno postavljena velika izložba Memento mori u Arheološkom muzeju u Splitu, memento je Kiriginove nevidljive dugotrajne i iscrpne borbe protiv kulturocida kakav se ne smije ponoviti.
Na otvorenju izložbe Memento mori s muzejskom savjetnicom Jagodom Mardešić, Arheološki muzej u Splitu, 21. veljače 2024.
Pedagoški rad i popularizacija arheologije
Kiriginova želja za popularizacijom arheologije i hrvatskih arheoloških lokaliteta ogleda se u golemom broju javnih i pozivnih predavanja na raznorodnim kulturnim i znanstvenim institucijama na tri kontinenta (Europa, Sjeverna Amerika, Australija). Njegov kontinuirani rad sa studentima, intenziviran je sudjelovanjem u nastavi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te je pod njegovim (ko)mentorstvom uspješno obranjeno šest doktorskih disertacija na Sveučilištima u Zagrebu, Zadru i Ljubljani. Kao kolega i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu poticao je individualni, ali i kolektivni rad kustosa u spontanom, ujedno i discipliniranom ozračju, pružajući stručnu pomoć.
Nagrada za životno djelo dr. sc. Branku Kiriginu kruna je njegove bogate karijere. Njegova znanstvena postignuća, predanost muzejskoj struci i neizmjeran doprinos zaštiti i promociji kulturne baštine postavili su temelje za buduće generacije arheologa i muzealaca, a ove nagrade predstavljaju podsjetnik na neizmjerni doprinos koji je ostavio našoj zajednici i znanstvenoj zajednici diljem svijeta.
