Otok Vis oduvijek je privlačio pozornost ne samo ljubitelja povijesti, nego i znanstvenika koji se bave proučavanjem slojevitih arheoloških tragova na njegovu tlu. Od helenističkoga doba pa sve do modernog vremena, na ovome se prostoru mogu pratiti tragovi različitih kultura i civilizacija. Jedno od najistaknutijih svjedočanstava tih dinamičnih povijesnih procesa upravo je antička Isa (Issa), najznačajnija grčka kolonija na području Hrvatske, a danas lokacija bogate arheološke ostavštine i nepresušne znanstvene inspiracije.
O antičkoj Isi
Isa (Issa) smještena je u središtu Jadrana, na otoku Visu, a njezino utemeljenje povezano je s kolonizatorskom djelatnošću Dionizija Starijeg u prvoj polovini 4. stoljeća pr. Kr. Podignuta je u dubokoj viškoj uvali, poznatoj nekad kao luka sv. Jurja, na uzvisini Gradina. Već prilikom planiranja grada vidljivo je razrađeno urbanističko rješenje u obliku pravilnog rastera ulica i stambenih četvrti, dok su snažne zidine od velikih kamenih blokova zaokruživale cijelo naselje.
Usporedno s izgradnjom unutar zidina, Isa je imala i dobru luku, izgrađenu također od velikih kamenih blokova koji su i danas vidljivi pod morem. Izvan gradskih zidina nalazile su se nekropole, što je bilo uobičajeno u antičkim naseljima radi razgraničavanja stambenih i pogrebnih zona. Dolaskom Rimljana, Isa nije izgubila na važnosti, pa se u južnom dijelu grada, u neposrednoj blizini mora, podižu javne terme koje dodatno svjedoče o prosperitetu i razvoju graditeljstva tijekom rimskoga razdoblja.
Gospodarska važnost Ise
Novija arheološka istraživanja potvrđuju da je jedno od gospodarskih uporišta antičke Ise bilo lončarstvo. Izvan gradskih zidina otkrivene su helenističke i rimske lončarske radionice te ostaci lončarskih peći, osobito u predjelima Martvilo i Stonca. Te radionice, koje datiraju od sredine 3. stoljeća pr. Kr. pa sve do 2. stoljeća po. Kr., proizvodile su raznovrsnu keramiku – od stolnog posuđa i dekorativnih reljefnih predmeta do velikih dolija za transport i skladištenje hrane, vina i ulja. Upravo je ta keramička industrija, prilagođena i lokalnim potrebama i izvozu, svjedočila o naprednom gospodarstvu te snažnim trgovinskim vezama Ise s ostatkom Jadrana i šireg mediteranskog prostora.
Arheološka istraživanja i značenje lokaliteta
Razumijevanje razvoja Ise i otoka Visa ne bi bilo moguće bez dugogodišnjih arheoloških istraživanja koja su iznjedrila obilje novih spoznaja o razdoblju helenizma i romanizacije na ovim prostorima. Danas je Isa prepoznata kao ključni lokalitet za proučavanje međuodnosa grčke i rimske kulture, pri čemu su gospodarstvo, urbana struktura, pomorska trgovina i obrtništvo tek neke od tema na kojima se jasno očituje složenost tih dodira. Zahvaljujući strateškoj otočnoj poziciji, upravo je ta pomorska usmjerenost omogućavala višestruke kontakte i razmjenu dobara, ideja i tehnologija, čineći Isu jednim od najdinamičnijih središta antičkog Jadrana.
mr. sc. Boris Čargo - predavač koji je veliki dio svoje karijere posvetio upravo Isi
Isa svojim arheološkim nalazima i danas privlači istraživače iz cijelog svijeta, no osoba koja je dobar dio svog života posvetila upravo ovoj, jednoj od najvažnijih povijesnih lokaliteta u Hrvatskoj upravo je mr. sc. Boris Čargo, muzejski savjetnik Priručne zbirke i lokaliteta Issa u Arheološkom muzeju u Splitu. Arheologiju i povijest diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, a magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom dugogodišnjeg rada bavio se arheološkim istraživanjima u Saloni, Naroni, na Palagruži i u Dalmatinskoj zagori, a posebnu je pozornost posvetio antičkoj Isi, gdje je vodio istraživanja niza lokaliteta: od rimskih termi, isejskih nekropola i suburbija, preko stambene arhitekture helenističkog i rimskog razdoblja do lončarskih radionica. Otkrio je velik broj novih arheoloških nalazišta te time značajno upotpunio arheološku kartu otoka Visa. Osim antičkog sloja, proučava i srednjovjekovnu te novovjekovnu povijest Visa, čineći ga jednim od najangažiranijih stručnjaka za cjelokupnu povijest otoka.
Upravo od ovog znalca saznat ćemo rezultate recentnih istraživanja koja će biti predstavljena na prvom novogodišnjem predavanju u sklopu ciklusa „Šta vi tamo kopate?“ koje će pružiti cjelovit uvid u višeslojnu povijest Visa, kao i u metodologije novijih arheoloških istraživanja. Uz pregled najvažnijih nalaza i interpretacija, posjetitelji će dobiti priliku čuti i o izazovima arheološkog rada na terenu, važnosti zaštite kulturne baštine te budućim planovima za istraživanja na otoku. Upravo zbog slojevitog karaktera Ise, ovo predavanje nudi jedinstvenu priliku za produbljivanje znanja o jednome od najintrigantnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj.
Predavanje će se održati u četvrtak, 16. siječnja 2025. godine u 18 sati, u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci u Splitu. Ulaz je slobodan, a svi zainteresirani pozvani su započeti godinu s pogledom u daleku, ali itekako živu antičku prošlost otoka Visa.
Ciklus predavanja „Šta vi tamo kopate?“ organizira Arheološki muzej u Splitu u suradnji s Hrvatskim arheološkim društvom, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika i Muzejom grada Splita, te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije.
Vidimo se na Pjaci!