U okviru trogodišnjeg projekta Arheološkog muzeja u Splitu, posvećenog obnovi i stručnoj prezentaciji starokršćanske bazilike s grobljem na Manastirinama, provedena je II. faza istraživanja tijekom listopada i studenoga prošle godine. Ova faza predstavlja ključan korak prema očuvanju bogate arheološke baštine našeg područja. Nastavljena su revizijska istraživanja sjevernog dijela transepta kojima je prethodilo premještanje 7 sarkofaga s njihovog izvornog položaja u neposrednu blizinu, na ravnu površinu u sjeveroistočnom dijelu lokaliteta. Na taj način je oslobođen prostor površine oko 30 m2 na kojem se započelo s arheološkim istraživanjima.
Radovi su uključivali spuštanje terena na južnoj strani transepta za 20 cm i na sjevernoj strani čak 50 cm. Uklonjen je sloj smeđe zemlje, nasip nastao prethodnim istraživanjima, otkrivajući rijetke artefakte, uključujući malu količinu keramike te nekoliko ulomaka mramora, među kojima se ističe ulomak mramornog stupića oltarne pregrade bazilike iz 6. stoljeća.
U sjeveroistočnom kutu transepta otkriveno je postolje za sarkofag građeno u suhozidu, dok su preostali sarkofazi premješteni na zemljanu površinu. Kopanje duž unutrašnjeg lica sjevernog zida rezultiralo je ponovnim otkrićem temeljne stope zida izrađene od većih kamenih blokova povezanih žbukom.
Detaljno su očišćeni sjeverni i istočni zid transepta te pripremljeni za konzervatorsko-restauratorske radove prema Elaboratu d.i.a. Ive Vojnovića pod naslovom "Solin, Manastirine – program konzervacije, rekonstrukcije i prezentacije".
Svi premješteni sarkofazi su označeni i s obzirom na stanje očuvanosti izvršene su pripremne radnje za njihovu konzervaciju i restauraciju koja će se za bolje očuvane primjerke obaviti na lokalitetu, a za one u lošijem stanju u muzejskoj radionici. Među sarkofazima je i jedan mramorni, izuzetne vrijednosti. Sanduk sarkofaga je ukrašen strigilima, a poklopac krovnim tegulama i imbreksima. Svi sarkofazi će se nakon radova vratiti in situ, u transept bazilike.
Obavljaju se radovi na sjevernom zidu transepta bazilike. Prilikom otkrića tog dijela građevine, krajem 19. st., sjeverni zid je bio u boljem stanju očuvanosti. U zapadnom dijelu su se nalazila vrata od kojih je danas ostao in situ samo masivni prag i ostatci zida lijevo i desno. Istočni dovratnik, vidljiv na sačuvanoj foto dokumentaciji, danas se nalazi u ulomcima u sjevernom hodniku bazilike. Dovratnik će se u konzervatorsko-restauratorskoj obradi sanirati i spojiti te vratiti na izvorno mjesto. Kako bi se dovratnik bolje učvrstio rekonstruirat će se i dio zida na kojega se oslanjao. Ujedno će se zidarski popraviti i učvrstiti temelj zida koji je rastresen.
U središnjem brodu je ugrožen temelj sjeverne kolonade zbog nepostojanja završnice kamenog zida i nedostatka veziva što je posljedica utjecaja atmosferilija. Zid je deformiran te ga je potrebno razgraditi i ponovno ozidati vodeći računa da se ponovi izvorna struktura zida.
Stručnu ekipu predvodi voditeljica istraživanja Ema Višić-Ljubić, muzejska savjetnica, uz zamjenicu Davorku Velu (dipl. arheologinja), Maja Vidović (dipl. arheologinja), Andrea Devlahović (dokumentaistica) te tri radnika.
Ova važna faza projekta ostvarena je uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije te vlastitih sredstava.