I.    ZLATNO DOBA HRVATSKE ARHEOLOGIJE

Posebna jubilarna čarolija

Poznato je da su muzeji čuvari prošlosti, ali Arheološki muzej u Splitu, s ponosom se osvrćući na više od 200 godina svog postojanja, nije samo čuvar povijesti, već i njen kreator.
U posljednjih nekoliko godina Arheološki muzej u Splitu obilježio je niz važnih obljetnica. 2020. godine proslavio je 200 godina svoga postojanja, a 2021. godine i 200 godina sustavnih istraživanja u Saloni, antičkoj metropoli o kojoj se Muzej brine do danas. Međutim, 2024. godina nosi sa sobom posebnu jubilarnu čaroliju.
Ove godine obilježava se 90 godina od smrti don Frane Bulića i 140 godina od početka njegovog ravnateljstva (od 1884. do 1926.) Pod njegovim ravnateljstvom arheološka istraživanja u Saloni doživljavaju zlatno doba, a Muzej preuzima primat čuvara kulturne baštine na širem prostoru Dalmacije. Uz Bulićev rad ove godine obilježavamo još nekoliko značajnih obljetnica kao što su 130 godina od osnutka Društva Bihać (društvo za istraživanje hrvatske povijesti) i 130 godina od održavanja I. međunarodnog kongresa za ranokršćansku arheologiju u Splitu i Solinu.
Također, uz rad Muzeja, posredno ili neposredno, vežemo čitav niz značajnih osoba za koje ove godine obilježavamo velike obljetnice i dužni smo ih se sjetiti, poput 500 godina od smrti Marka Marulića i 1720 od smrti splitskog zaštitnika sv. Dujma, mučenog i pokopanog u Saloni 304. godine.
Povodom brojnih značajnih obljetnica koje nemamo priliku adekvatno proslaviti, Arheološki muzej u Splitu donosi inovativnu edukativnu publikaciju „Zlatno doba hrvatske arheologije“ u obliku kalendara, te je predstavlja upravo u Noći muzeja 2024. Ova publikacija ne samo da oživljava ključne datume i događaje, već snažno potiče interes i interakciju. Namijenjena svim dobnim skupinama, posebice mladima, cilj ove inicijative je ne samo privući, već i educirati novu publiku o važnosti kulturno-povijesne baštine.

Izraz posvećenosti
Naoko „samo” kalendar, ova kreativna publikacija nudi mnogo više od uobičajenog mjerenja vremena. Ona je prozor u bogatu prošlost koju čuva Arheološki muzej u Splitu i izraz posvećenosti očuvanju i dijeljenju bogatstva povijesti Salone, Splita, Dalmacije i cijele Hrvatske.
Kroz 12 mjeseci pratimo ključne datume muzeja te ih povezujemo s općom poviješću. Preko najvažnijih aktera tog doba te povijesnih priča i anegdota, Arheološki muzej u Splitu ostavlja djelić svoje povijesne ostavštine i pisani trag za generacije koje dolaze. 

Kalendar kao putovanje kroz dvije linije povijesti
Uz faktografski i povijesni segment, publikacija nudi posebnu vrijednost i u smislu vizualnog identiteta i dizajnerskog izričaja. Crvena i zlatna linija predstavljaju dva ključna aspekta prošlosti. Crvena prati opću povijest i obuhvaća datume od nacionalnog značaja, dok zlatna linija prati povijest samog Muzeja. Ovim se spojem odražava važnost Arheološkog muzeja u Splitu i smješta ga se u širi povijesni, geografski i društveni kontekst.

Don Frane Bulić: brend hrvatske arheologije
2024. godina označava 90. godišnjicu smrti i 140. godišnjicu početka ravnateljskog mandata don Frane Bulića, kultne ličnosti zlatnog doba istraživanja Salone. Kroz ovo izdanje istražujemo njegov neizmjeran doprinos te ga predstavljamo kao svjetionik hrvatske arheologije. Don Frane Bulić i danas je neizostavna figura koja nas vodi kroz povijest i oblikuje sam identitet Arheološkog muzeja u Splitu. 
Putovanjem kroz povijest i pričama koje svaki mjesec otkriva, ovaj kalendar stvara bogatu povezanost između Salone, Isse, Arheološkog muzeja u Splitu i samog don Frane Bulića u širem prostornom, društvenom i povijesnom kontekstu. 

Mjesec po mjesec: Povezanost prošlosti Salone i AMS-a
Svaki mjesec donosi svoju priču. Muzejska se povijest prožima crtežima i pričama iz antičke Salone i Narone, Isse i obližnjih starovjekovnih i srednjovjekovnih lokaliteta, čime se stvaraju nevidljive niti koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.

• Siječanj / Marulić: Siječanj nas uvodi u svijet Marka Marulića, istinske ikone hrvatske književnosti. Unatoč tri stoljeća vremenske razlike, višestruke su veze između Marulića i Muzeja. Štoviše, Marulić, s prijateljem Dminom Papalićem, nehotice je i svojevrsni „prautemeljitelj” Arheološkog muzeja u Splitu koji je ostavio neizbrisiv trag ne samo u Muzeju, već i u hrvatskoj arheologiji općenito.
• Veljača / Valerija: Veljača je rezervirana za cara Dioklecijana i višestruku povezanost don Frane s baštinom Dioklecijanova razdoblja.
• Ožujak / Plautila: Ožujak nam donosi priču o povezanosti Salone s rimskim vladarom Gajem Julijem Cezarom i don Franinim počecima u arheologiji. 
• Travanj / Judita: Travanj je posvećen salonitanskom biskupu Dujmu.
• Svibanj / Jelena: Svibanj se fokusira na imenovanje don Frane Bulića ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu 9. svibnja 1884. godine. Također u svibnju, ali deset godina kasnije, 14. svibnja 1894., don Frane je osnovao društvo kojemu je temeljna svrha bila istraživanje spomenika hrvatske povijesti.
• Lipanj / Ivana: Lipanj je posvećen istraživanjima salonitanskog episkopalnog kompleksa, jedinstvenoga primjera biskupskog sjedišta u kojemu su sačuvani svi bitni elementi „maloga crkvenog grada”. Riječ je i o druženju i korespondenciji don Frane i nekih poznatih ličnosti toga vremena.
• Srpanj / Vinka: Srpanj nas podsjeća na smrt don Frane Bulića i njegovu veličanstvenu sahranu pod nazivom „Velika priredba”.
• Kolovoz / Suradnica: Kolovoz nas vodi kroz priču o dolasku najuglednijih svjetskih znanstvenika na I. međunarodni kongres starokršćanske arheologije koji je organizirao don Frane Bulić.
• Rujan / Solinjanka: Rujan istražuje karakter don Frane Bulića te ga označava kao osobu „uspravnu na svakom vjetru”. To su riječi Ivana Meštrovića, čijem se inzistiranju da se njegov spomenik Grguru Ninskom postavi na Peristilu, don Frane žestoko protivio.
• Listopad / Livija: Listopad je mjesec u kojemu je u Vranjicu 4. listopada 1846. godine rođen Frane Bulić. U Višu osnovnu školu pri zavodu Priko bio je upisan 1854. godine. 
• Studeni / Artemida: Studeni nas uvodi u Bulletino - Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, a riječ je i o Grčko-helenističkoj zbirci, te još nekim jubilarnim zanimljivostima iz djelokruga rada AMS-a.
• Prosinac / Dominis: Prosinac donosi priču o Kronotaksi biskupa i nadbiskupa. Najvažnije je što memorira i 400. obljetnicu smrti primasa Dalmacije i čitave Hrvatske, Markantuna de Dominisa, jednog od tri najznačajnija znanstvenika s prostora Hrvatske (I. Supek). Inkvizicija ga je proglasila posrnulim heretikom i 21. prosinca 1624. njegove je ostatke spalila na rimskom Trgu cvijeća. 

Tri ključna datuma svakog mjeseca: Dublji pogled u povijest
Svaka stranica kalendara otkriva tri ključna datuma s detaljnim opisima događaja koji su oblikovali našu povijest, a ti trenuci predstavljaju prozor u prošlost kroz koji možete zaviriti i proživjeti važne događaje koji su definirali i našu sadašnjost.
Ova publikacija nikako nije samo puki niz datuma. Ona je sjećanje na vlastitu povijest, ispričano kroz pažljivo odabrane trenutke. Ona predstavlja vodič kroz naslijeđe koje ostaje živo i relevantno. Otkrivanjem niti koja povezuje ove priče, zaključujemo da svaki trenutak u povijesti Muzeja i Salone kamen po kamen gradi naš identitet, te ostavlja neizbrisiv trag kako za nas same, tako i za buduće generacije.
Neka ovo bude i vaš vodič kroz vremenski portal koji vam omogućava da svakodnevno budete povezani s kulturno-povijesnim nasljeđem.

 
II.    LENTA VREMENA – Povijesna ekspozicija u Tusculumu
Uz publikaciju „Zlatno doba hrvatske arheologije” u formi kalendara, Arheološki muzej u Splitu ove godine ostavlja još jedan trag. U Tusculumu će svečano biti predstavljena lenta vremena i pisani trag povijesti muzeja. Ova inicijativa proizlazi iz istoga vizualnog identiteta i koncepta koji su oblikovali kalendar čime se tvori nevjerojatna povezanost između važnih datuma muzeja i opće povijesti te nudi inovativan način prikaza prošlosti novoj publici. 

Lenta vremena postavit će se u povijesnom Tusculumu u Saloni čime će dodatno obogatiti prostor tog arheološkog lokaliteta te će služiti kao referentna točka prilikom stručnog vodstva. 
Ključni muzejski artefakti preneseni su na veći format i prikazani u vremenskom kontekstu čime se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da fizički prođu kroz najvažnije trenutke u povijesti Salone i Arheološkog muzeja u Splitu i tako ih dožive u širem, globalnom kontekstu, pružajući tako novu, dojmljivu perspektivu.
Kroz ovu inovativnu inicijativu, Arheološki muzej u Splitu stvara jedinstveno iskustvo koje će posjetitelje potaknuti na razmišljanje o dubokim korijenima razvoja ovih prostora i dalekosežnim posljedicama na našu sadašnjost.